Učenje stranog jezika utječe na rast mozga

By nmis on 21. studenoga 2012.

Autor: Katarina Pejčinović

Matrix World

Pozitivni aspekti učenja stranih jezika su općepoznati i brojni i ne ograničavaju se samo na osobu koja uči određeni jezik nego na čitavu njegovu društvenu zajednicu. Sposobnost komunikacije s pripadnicima različitih kultura i narodnosti, bogatiji rječnik i bolje poznavanje vlastitog jezika, razvijanje svijesti o kulturološkoj raznolikosti svijeta, stvaranje šireg spektra mogućnosti za razvoj karijere su neki od popratnih učinaka učenja stranih jezika.

No, to nije sve.

Kako saznajemo iz novog istraživanja provedenog na Prevoditeljskoj akademiji Švedskih oružanih snaga, učenje stranog jezika doslovno utječe na rast mozga.

Naime, švedski znanstvenici su proučavali mlade pristupnike mjereći njihove mozgove prije i poslije intenzivne jezične obuke koja se sastojala od svakodnevnog, osmosatnog učenja nekog od jezika kojeg pristupnici uopće nisu poznavali (arapski, ruski ili mandarinski kineski) da bi nakon trinaest mjeseci postali kompetentni govornici istog.

Istraživači su tu skupinu studenata usporedili s kontrolnom skupinom studenata medicine i kognitivnih znanosti sa Sveučilišta Umeå koji su za zadatak imali učiti druge sadržaje, nevezane za učenje stranih jezika ali istim intenzitetom kao i prva skupina.

Magnetne rezonance izvršene prije i poslije intenzivne tromjesečne obuke pokazale su iznenađujuće rezultate. Dok je struktura mozga kontrolne skupine ostala nepromijenjena, određeni dijelovi mozga jezične skupine studenata su se povećali!

Prema saznanju istraživača, fizički su se razvili hipokampus, zaslužan za upravljanje procesima učenja i prostorne orijentacije, kao i određena područja moždanog korteksa.

Područja u mozgu zadužena za učenje stranih jezika. Slika vlasništvo: James.mcd.nz / CC BY-SA 3.0

“Iznenađeni smo činjenicom da su se različiti dijelovi mozga razvijali proporcionalno s ostvarenim rezultatima studenata i količinom uloženog truda”, izjavio je Johan Mårtensson, jedan od istraživača sa Sveučilišta u Lundu.

Važno je dodati da su istraživači zabilježili veći razvoj u hipokampusu i područjima moždanog korteksa vezanim za procese učenja jezika, kao što je sljepoočni režanj, kod onih studenata čije su jezične vještine bile razvijenije u usporedbi s ostalim studentima. S druge strane, kod studenata koji su se morali više potruditi pri učenju stranog jezika, zabilježen je veći razvoj u motornom polju moždanog korteksa zvanom srednji čeoni režanj.

Učenje stranih jezika ne samo da povoljno utječe na razvoj mozga nego može koristiti u preventivne svrhe. Naime, prethodna istraživanja ukazuju da se Alzheimerova bolest javlja kasnije kod osoba koje govore jedan ili više stranih jezika. Tako učenje stranog jezika postaje jedan od načina održavanja zdravog mozga.

Mårtensson zaključuje: “Iako tri mjeseca intenzivne jezične obuke ne možemo usporediti s dvojezičnošću koja traje cijeli život, postoji dovoljno dokaza koji idu u korist teorije da je učenje stranog jezika dobar način za razvijanje i održavanje mentalne agilnosti i zdravlja mozga.”

Kada početi s učenjem stranog jezika? Što ranije, to bolje.

Iako je učenje stranog jezika vrlo korisno u bilo kojoj životnoj dobi, djeca su ta koja najviše i najlakše profitiraju u ovoj jezičnoj pustolovini.

Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu Strathclyde u kojem je sudjelovalo 121 dijete iz Škotske i Sardinije (62 djece je bilo dvojezično), prednosti bilingualizma kao što su vještina rješavanja problema, kreativno razmišljanje, sposobnost identificiranja i fokusiranja relevantnih informacija, uvelike zasjenjuju stajalište da dvojezičnost može zbuniti dijete i time ga oštetiti u jezičnom razvoju.

Međutim, bez obzira na vašu kronološku dob, nikada nije kasno iskoristiti snagu jezika u svrhu razvijanja mozga i kognitivnih sposobnosti.

Mozak je poput mišića – što ga više upotrebljavate, to bolje radi.

Prvi dokazani uvid u dosad nedokazane procese kojima naš nesvjesni um blokira informacije našem svjesnom umu ili višim mentalnim procesima, odnosno kako naš mozak isključuje nesvjesni pristup materinskom jeziku kada se suoči s riječima s negativnim kontekstom poput riječi rat, neugoda, smetnja i nesretno pročitajte ovdje.