Čudna su ovo vremena, pohlepa je postala vrlina, mane se predstavljaju kao raznolikost, zlo se pravi da je dobro, laž se pretvara da je istina, zločini se slave kao herojska djela, psihopati su postali najveći mirotvorci, sve se izokrenulo i gotovo nalikuje na kraj svega što smo do sada poznavali, a iz povijesti ništa nismo naučili. Ne piše nam se dobro.
Danas je dan pobjede nad fašizmom, u Moskvi se održava centralna svečanost, ali koga briga. Pa ipak neke stvari se ne bi trebale zaboraviti da se ne bi ponavljale! Od 60 milijuna žrtava u Drugom svjetskom ratu (78 s civilnim žrtvama) od toga 24 milijuna Rusa, što je 13% populacije SSSR-a. Poljska je izgubila 18% stanovništva dok se Jugoslavija nalazi na trećem mjestu, s 10% stanovništva. Unatoč ovim užasavajućim podacima Washington, Pariz i London još uvijek smatraju kako su oni zaslužni za pobjedu nad nacizmom i fašizmom dok zaboravljaju kako su Slaveni najveće žrtve WWII.
U ovom izdanju povijesnih fotografija smo se dotakli teme koju bi svi trebali dobro poznavati – riječ je o utjecaju psihopatije na društvo i vladavinu psihopata čija je glavna karakteristika užasavajući autoritarni odnos vladajućih prema ostatku svijeta. Naime u poneriziranim državama u kojima su se psihopati dočekali vladajućih položaja se obični ljudi smatraju: prijetnjom, neprijateljima i resursom kojeg treba iskoristiti do krajnjih granica. Većina slika ukazuje na to što su nam psihopati napravili u nekoliko desetljeća, fotografije sa zemaljskim promjenama, prizore potresa, no također smo priložili relativno “bezbrižne” podsjetnike iz prošlosti kako bismo mogli razlučiti što smo imali, a što smo izgubili.
Rijetko kada razmišljamo o povijesti, a još manje o “tuđoj” povijesti. Na žalost, neke točke u našoj prošlosti su prave prekretnice koje su imale i još uvijek imaju golem utjecaj na cijeli svijet. Dvije takve povijesne prekretnice su se dogodile u SAD-u tijekom 60-tih godina prošloga vijeka kada su ubijeni JFK i Bobby Kennedy. Sjedinjene Američke države se nikada nisu oporavile od njihova ubojstva, nije ni ostatak svijeta jer je “perjanica demokracije” postala sve ono protiv čega su se Kennedyjevi borili.
Jesu li fotografije iz prošlosti objektivan prikaz trenutka? Neke fotografije mogu prikazivati jedno kako bi pokrile nešto drugo. Doživljaj slike iz prošlosti može biti crno-bijel, samo nešto što se dogodilo negdje daleko od nas što smatramo da ne utječe na nas. Ali, onaj koji posjeduje znanje o poznatim činjenicama a još više o namjerno skrivenim i zataškanim činjenicama doživjeti će fotografiju na puno dublji i smisleniji način. Onaj koji je naučio odvajati zrno od kukolja učiti će iz prošlosti i na kraju, manje patiti.
Ratovi, žrtve, vojska, bolesti, oružje, uništenja, smrti. Zašto su u ljudskoj civilizaciji toliko prisutni ti elementi? Zašto su vremena blagostanja tako kratkotrajna i zašto nakon svakog dobrog vremena neminovno slijedi loše? Dok promišljamo o tome pogledajte novu galeriju fotografija koje gledaju u prošlost, našu prošlost koja bi mogla promijeniti našu budućnost, kada bi znali, kada bi htjeli.
Ljudska bića žale za prošlošću, s nadom gledaju u budućnost i ne mogu se fokusirati na sadašnjost. No što bi bilo kada bismo se potrudili shvatiti prošlost, naučiti iz naših kolektivnih grešaka kako ne bismo ponovili slične lekcije u budućnosti te bili vlastiti gospodari u sadašnjosti bez prešutne predaje u ruke onih koji su ljudi samo po izgledu. Gdje bi nam bio kraj? Na što bi ovaj svijet ličio? Da se stravična prošlost ne bi opet ponavljala s “kamatom” predstavljamo i fantastični dokumentarac Olivera Stonea – Ukrajina u plamenu.
Ljudska bića sa žaljenjem gledaju u prošlost jer ne mogu popraviti greške koje su napravili u životu, dok u budućnost gledaju s nadom da će im biti bolje. U svemu tome jako je teško ostati u sadašnjosti, a život je kratak i brzo prođe. Jedna od stvari koja bi nam mogla pomoći da se lakše nosimo sa životom je promatranje kolektivnih ljudskih lekcija, naše zajedničke burne prošlosti. Možda promatranje povijesti pomogne da svi skupa izbjegnemo njeno ponavljanje jer znanje štiti.
Kad pogledamo svu tu patnju koju ljudi prolaze na osobnoj i globalnoj razini mogli bi se pitati čemu sve to zbog par trenutaka sreće? Što je to što tjera generacije i generacije da idu naprijed povrh svega? Dok grickate najnoviji hit iz Davosa: hrskavi insekti spašavaju klimatske promjene, pogledajte naše povijesne fotografije – sjećanje na neka druga vremena koja su nas vodila ovdje gdje smo danas.
Povijest se obično opisuje kao niz događaja koji su utjecali na tijek ljudske civilizacije. No, između svakog događaja odvijali su se mnogi životi ljudi koji se ne smatraju posebno važnim. Pa ipak, tadašnji “nevažni” životi danas nekome mogu otkriti važne činjenice o prošlosti i o načinu na koji su ljudi tada razmišljali. Vratimo se malo u prošlost kako bismo eventualno uočili te razlike.
Matrix World 