Autor: Anamarija Vukojević
Matrix World
Kad čujete prijateljev glas, u glavi odmah dobijete sliku njegovog lika, iako ga ne vidite. Po tonu njegovog glasa odmah možete razaznati je li sretan ili tužan. Sve ovo možete osjetiti jer vaš mozak ima „područje za obradu glasa i artikuliranih zvukova“. Znanstvenici su otkrili da i psi imaju takvo područje u mozgu. Najnovija studija objašnjava kako psi mogu razaznati i reagirati na naše emocije zahvaljujući onome što od nas čuju.
Pascal Belin, neuroznanstvenik sa Univerziteta Glasgow iz Velike Britanije je oduševljeno izjavio u vezi otkrića:
„To je apsolutno briljantno, revolucionarno otkriće“.
Ovo je prva komparativna studija s ovakvom tematikom u kojoj se koriste najbolje životinje iz svijeta sisavaca koji nemaju veze s primatima, zapravo znanstvenici su koristili neinvanzivnu tehniku ispitivanja psa uz pomoć magnetske rezonance, a sve što su trebali uraditi, je da treniraju pse kako bi oni bili mirni dok ih znanstvenici snimaju.
Znanstvenici odgovorni za ovo istraživanje su već prije prikazali da ljudi vrlo jednostavno mogu razlučiti je li pas sretan ili tužan po njegovom lajanju.
„Psi i ljudi dijele slični društveni okoliš,” kaže Attila Andics, neuroznanstvenik mađarske Akademije znanosti i Eötvös Loránd Univerziteta u Budimpešti, glavni autor nove studije. Također je dodao:“ Zanimalo nas je dobijaju li psi informacije kroz glasove ljudi?“
Atilla Andics, neuroznanstvenik s mađarske Akademije znanosti.
Kako bi otkrili odgovore, Andics i njegove kolege su odlučili skenirati pasji mozak da bi vidjeli kako on procesuira različite vrste zvukova, uključujući glasove, lajanje i zvukove iz prirode. U ljudi, glasovno područje i područje za obradu artikuliranih zvukova se uključuje kada čujemo nekoga da govori, pomaže nam da prepoznamo identitet govornika i da pokupimo emocije u glasu. Ako psi imaju glasovno područje i područje za obradu artikuliranih zvukova, to bi moglo značiti da tu sposobnost nemaju samo ljudi i drugi primati, već i razvijeniji sisavci.
Mađarski znanstvenici su trenirali 11 pasa da leže nepomično unutar tunela magnetske rezonance kako bi im snimili mozak ovim preciznim skenerom, psi su za to vrijeme imali slušalice kako bi čuli zvukove koje su im puštali znanstvenici ali isto tako i da im se zaštite uši od glasnog skenera. „Uživali su!“ Andics je komentirao, dodajući da su vlasnici pasa bili blizu njih kako bi ih nagradili s pažnjom i maženjem. Skener je uhvatio slike psećeg mozga dok su slušali oko 200 psećih i ljudskih zvukova, uključujući cviljenje, plakanje, sretno lajanje i smijanje. Znanstvenici su također snimili 22 osobe koje su slušale iste zvukove. I psi i ljudi su bili budni dok su ih skenirali.
Slike na skeneru su otkrile da i psi imaju glasovna područja i da procesuiraju glasove na isti način kao i ljudi. Glasovna područja mozga nađena u pasa su na istom mjestu kao i kod ljudi, zbog čega znanstvenici smatraju da su se ta područja razvila prije više od 100 milijuna godina, kad su ljudi i psi posljednji put dijelili zajedničkog pretka. Zapravo, neki smatraju da se dijelovi mozga za procesuiranje vokalnih zvukova može naći i u mnogim drugim vrstama.
Glasovno područje kod pasa im pomaže da odrede u kakvom ste raspoloženju.
Kada su prvi put otkrili glasovna područja u ljudskom mozgu, dugo vremena su smatrali kako se taj dio nalazi samo u ljudima, da smo specijalni jer imamo jezičnu evoluciju.
Ono što je skener otkrio potvrdilo je da to nije tako. Nevjerojatna je sličnost kako pseći i ljudski um procesuira emocionalno snažne zvukove. Sretni zvuci, poput dječjeg kikotanja okidaju djelovanje u primarnom glasovnom korteksu obje vrste više nego li nesretni zvukovi, poput muškog grubog kašalja.
„To pokazuje da psi i ljudi imaju sličan mehanizam u mozgu za procesuiranje zvuka, što dokazuje za razliku od drugih istraživanja da psi reagiraju na način kako se nešto izgovara, a ne na ono što zapravo kažemo. Sličnost u glasovnom procesuiranju pomaže nam da objasnimo zašto je vokalna vrsta komunikacije između te dvije vrste tako uspješna.”
Ali postoje i neke različitosti. Istraživači su otkrili da u pasa, 48% njihovog glasovnog područja reagira više na snažne zvukove iz okoliša kao što je zvuk motora, a manje na glasove. U ljudi, za razliku od pasa, samo 3% glasovnoh područja reagira na nevokalne zvukove.
Andics je na to rekao:
To pokazuje da je naš glasovni korteks najaviše osjetljiv na vokalne zvukove, dok je kod pasa on više raznovrstan.
Ipak, sličnost kako psi i ljudi procesuiraju emocionalne informacije i glasove istraživači smatraju vrlo intrigantnom činjenicom koja se ne može zanemariti. Potvrdili su ono što vlasnici pasa već odavno znaju, točnije da su njihovi ljubimci osjetljivi na ton njihovog glasa te da shodno takvim informacijama reagiraju na nas i naše emocije. Rekli bismo da je to osnova empatije – koja ne označava ništa drugo već razumijevanje tuđih emocija i pravilnu reakciju na takve podražaje.
Na kraju, ova studija pokazuje nešto o čemu se do sada nije puno istraživalo, naš mozak je na mnogo načina produkt naše daleke evolucijske prošlosti, a ostatke zajedničke evolucije mozga, dijelimo i s psima, bez obzira što smo zadnji put imali zajedničkog pretka prije više od 100 milijuna godina.
Izvori:
How Dogs Know What You’re Feeling
ScienceShot: How to Understand Dog
Voice-Sensitive Regions in the Dog and Human Brain Are Revealed by Comparative fMRI
Podijelite ovaj tekst:
Kategorije:TEHNOLOGIJA I ZNANOST
Matrix World 