Autor: Barbara Arbanas-Kovačević
Matrix World
Arheolozi koji proučavaju ostatke prvih ljudi u Africi otkrili su niz drevnih artefakata koji vrijeme dolaska nove kulture guraju dalje u prošlost, točnije, prije 44 000 godina, a što je mnogo ranije od prethodno procijenjenih 22 000 godina.
Novi su datumi temeljeni na datiranju radioaktivnim ugljikom alata i ostalih predmeta pronađenih u špilji Border u planinama Lebombo u Južnoj Africi. Ti artefakti otkrivaju iznenađujuće sofisticiranu kulturu – onu koja je naučila kako iskoristiti moć otrova i voska.
Studiju je proveo međunarodni tim stručnjaka, uključujući one iz Južne Afrike, Francuske, Italije, Norveške, SAD-a i Britanije. Detalji njihovih nalaza su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences.
Arheološki materijal, kojeg su antropolozi otkrili, prikazuje iznimno složenu kulturu kao i onu koja je nastala mnogo ranije nego što je to itko zamišljao. To je bilo otprilike u isto vrijeme kada su ljudi kretali prema Europi, ali stručnjaci vjeruju da između te dvije skupine postoje značajne razlike. Antropolozi ovu eru nazivaju kasnim kamenim dobom koje se može usporediti s gornjim paleolitikom.
Posebni predmeti koje su ti ljudi ostavili za sobom uključuju perle od nojevih jaja, tanke vrhove strijela napravljenih od kosti, drvene štapove za kopanje i gumasti materijal nazvan smolom koji je korišten za postavljanje kamenih i koštanih oštrica u strijele. Tu su također i obrađene kljove stvorenja nalik svinji koje su korištene za ravnanje drva kao i urezane kosti koje su najvjerojatnije korištene za brojanje.
Na slici: a) drveni štap za kopanje b) drveni aplikator otrova c) koštana strelica ukrašena spiralnim rezom d) koštani predmet ukrašen zarezima e) grumen voska f) ukrasi napravljeni od ljuske nojevog jaja i morskih školjki
A došlo je i do izvanrednog otkrića otrova – što bi doslovce bila ubojita aplikacija tehnologije lova za to doba. Kemijska je analiza pokazala da je otrov primjenjivan na mjestima na kostima, tvar koja je vjerojatno proizašla iz sjemena biljaka ricinusovog ulja (ricinoleična kiselina). Otrovni vrhovi koštanih šiljaka bi se gurnuli kroz kožu biljojeda srednje veličine. No, s obzirom da je ovom oružju nedostajala moć rušenja, to bi bio dio većeg, vještog napada.
Dr. Lucinda Backwell, koautorica sa sveučilišta Witwatersrand, je objasnila da se za jedno od najspektakularnijih otkrića prvotno mislilo da je riječ o slomljenoj strijeli, no proučavanje modernog oruđa je otkrilo njegovu stvarnu namjenu.
„Pronašli smo dugačak štap na kojem su se nalazile mnoge namjerno urezane oznake…otvorili smo jednu od ladica i pronašli cijeli niz tih stvari označenih s ‘aplikator otrova’“, rekla je. Organski je materijal izvanredno očuvan zahvaljujući uvjetima u špilji.
Arheolozi su također u blizini izbušenog i polomljenog kamenja otkrili drvene štapove za kopanje. Pretpostavlja se da je kamenje služilo kao uteg. Ova se naprava vjerojatno koristila za iskopavanje gomolja i ličinki termita – praksa koja se nastavila slijedećih desetak tisuća godina.
Špilja Border
Vosak, koji također datira od prije 40 000 godina, je najstariji primjerak za kojeg je poznato da ga je koristio čovjek. Vjerojatno je korišten kao vrsta ljepila (ono što se zove nasađivanje) dok ostali primjerci, zamotani biljnim vlaknima, ukazuju da je korišten i za izradu konopa za lukove.
Doba gornjeg paleolitika je obilježeno pojavom složenih i novih tehnologija koje su ljudima pomogle pri preživljavanju u Africi i Europi. To oruđe uključuje bacače koplja, koštane igle s ušicama za šivanje krzna, koštane udice za pecanje, koštane flaute i figurice od slonovače izrađene od mamutskih kljova.
I, nevjerojatno, ova studija sugerira da je kultura gornjeg paleolitika možda starija i od 44 000 godina, možda čak 50 000 ili 60 000 godina. Ukoliko je to točno i ako novi arheološki dokazi potvrde ove sumnje, moguće je da su prvi ljudi koji su se odvažili na putovanje u Europu zapravo bili pod utjecajem ove faze afričke kulture.
„Razlike u tehnologiji i kulturi između dva područja su vrlo snažne. To pokazuje da ljudi s dva područja izabiru vrlo različite putove evolucije tehnologije i društva,“ izjavila je istraživačica Paola Villa, kustosica u Prirodoslovnom muzeju sveučilišta Colorado.
Podijelite ovaj tekst:
Kategorije:SVIJET POD LUPOM, VREMEPLOV
Matrix World 