Studija: autizam povezan s industrijskom hranom i utjecajem okoliša

By nmis on 18. studenoga 2012.

Autor: urednici MW-a

Matrix World

Nova studija recenziranog časopisa “Clinical Epigenetics” navodi kako se autizam u SAD-u može povezati s industrijskom hranom, posebice s kukuruznim slatkim sirupom koji prevladava u njihovoj prehrani. Ona istražuje kako mineralni deficit može utjecati na to kako se tijelo samo oslobađa teških metala poput žive i pesticida iz okoliša.

Nezdrava prehrana kao uzrok autizma

Dr. David Wallinga, koautor studije i liječnik u Institutu za poljoprivredu i trgovinsku politiku izjavljuje: “Da bi se bolje bavili eksplozijom autizma, važno je da uzmemo u obzir kako nezdrava prehrana ometa sposobnost tijela da se eliminiraju toksične kemikalije, kao i kako utječe na rizik za razvoj dugoročnih zdravstvenih problema poput autizma.”

U zaključku studije je navedeno da je studija nastojala odrediti koliko okolišni i dijetetski čimbenici, kao što je konzumacija kukuruznog sirupa, može doprinijeti autističnom poremećaju.

Na primjer, potrošnja ovog sirupa je povezana s prehrambenim gubitkom cinka, koji se upliće u uklanjanje teških metala iz tijela. Mnogi teški metali poput žive, arsena i kadmija su potentni toksini s negativnim učincima na razvoj mozga u djetinjstvu.

Potrošnja ovog sirupa također može utjecati na razinu drugih korisnih minerala, uključujući kalcij. Gubitak kalcija dodatno pogoršava štetne učinke izloženosti. Nedovoljna razina kalcija u tijelu također može utjecati na njegovu sposobnost da izbaci organofosfate, klasu pesticida dugo priznatu od strane EPA i nezavisnih znanstvenika kao posebno toksična za mladi mozak u razvoju.

Glukozno fruktozni sirup je čest sastojak mnogih prehrambenih proizvoda. Jeftin je i produžuje rok trajanja. Ima razarajuće djelovanje na naš organizam, usporava metabolizam, izaziva pretilost, utječe na rad bubrega, povećava krvni tlak, povezan je s osteoporozom, anemijom, karijesom i osteoartritisom, a novije studije povezuju ga i s autizmom.

Ova studija je izašla netom nakon izvještaja američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC) koji dokumentira alarmantan porast stope autizma.

U ožujku 2012. CDC je podnio izvještaj u kojem je naveden drastičan porast dijagnoza poremećaja autističnog spektra od 78% u odnosu na prošlu dekadu. To znači da sad jedno dijete od 88 ima dijagnozu ASD.

Porast stope autizma – utjecaj iz okoliša?

Radna skupina za zaštitu okolišta (EWG) navodi pojavu rastućeg broja neovisnih znanstvenih istraživanja koja pokazuju da jedan od faktora povećanja broja ASD može biti izloženost neurotoksičnim kemikalijama, od kojih je najpoznatija živa.

Naime, iako uzrok autizma još nije poznat, neovisna znanstvena istraživanja pokazuju da bi jedan od faktora mogao biti ekološka izloženost neurotoksičnim kemikalijama, od kojih je najpoznatija živa, zajednički otrovni nusprodukt elektrana na ugljen diljem zemlje .

Kako navodi Common dreams, EWG ovo vidi kao poziv saveznoj vladi da djeluju kako bi se smanjila dječja izloženost otrovnim kemikalijama, posebno izloženost produktima sagorijevanja fosilnih goriva. Predsjednik skupine Ken Cook navodi da je dužnost vlade da pristupi regulaciji otrovnih kemikalija i da dovede standarde teških emisija u elektranama u red.

Science daily u prilog ovome navodi studiju Teksaškog sveučilišta, zdravstveno znanstvenog centra u u San Antoniu, čiji podaci doista pokazuju statistički značajnu vezu između industrijske žive i povećane stope autizma. Ovo također pokazuje po prvi put u znanstvenoj literaturi statistički značajnu povezanost između autizma i udaljenosti od izvora žive.

Na razvoj autizma može utjecati i ekološka izloženost neurotoksičnim kemikalijama, od kojih je najpoznatija živa, zajednički otrovni nusprodukt elektrana na ugljen diljem zemlje .

Studija je utvrdila da se učestalost autizma smanjuje za 1% do 2% sa svakih 10 km udaljenosti od izvora onečišćenja.

Glavni autor studije, dr. Raymond F. Palmer izjavljuje: ” Ovo nije definitivna studija, već samo jedna studija više koja unapređuje povezanost žive iz okoliša s autizmom. Ona nije dizajnirana da razumije koji su pojedinci u populaciji u opasnosti zbog izloženosti živi, međutim, ona ipak općenito sugerira da postoji veći rizik od autizma zbog blizine izvora zagađenja”.

Ova studija je obuhvaćala istraživanje među školskom, ali ne i predškolskom populacijom, te nije obuhvaćala kućanstva, stoga nije potpuna i trebala bi potaknuti daljnja istraživanja kako bi se utvrdili višestruki putevi izloženosti živi.

Studija Stanfordskog medicinskog sveučilišta je 2011. utvrdila kako je 62% slučajeva autizma povezano s utjecajima iz okoliša. Ona sugerira da ne-genetski faktori igraju neočekivano veliku ulogu u određivanju rizika od autizma, te okreće naopako pretpostavke o uzroku.

Iz prethodnih studija o autizmu kod blizanaca, procjenjivalo se da se 90% rizika od autizma može pripisati genima, te samo 10% ne-genetskim čimbenicima iz okoliša. No, ova nova studija, najveća ikad o blizanacima od kojih barem jedan u paru ima autizam, pokazuje gotovo suprotno: utvrđeno je da geni nose 38% rizika od autizma, s okolišni čimbenici objašnjavaju preostalih 62%.

Ovaj nalaz da su rizici od autizma pod snažnim utjecajem okolišnih čimbenika treba upozoriti znanstvenike na potrebu za proučavanjem rizičnih čimbenika o kojima nisu ni razmišljali.

Dr. Lisa Croen, koautor studije navodi: “Naši rezultati ukazuju na to da događaji tijekom trudnoće trebaju biti fokus za buduća istraživanja o nastanku autizma”.

Javnost upozorava, no znanost prikriva povezanost cjepiva i autizma, odnosno na utjecaj žive iz cjepiva kao jedan od faktora koji utječu na pojavu autizma. Uz ovo, pojavljuju se i sumnje na to da i hrana ima utjecaja, kao i toksini iz okoliša. Činjenica je da je autizam relativno noviji poremećaj, dakle mogli bismo laički zaključiti da dok nije bilo ovoliko cijepljenja, pogotovo sa živom, dok nije postojalo ovoliko industrija i zagađenja iz okoliša, dok nije bilo toliko zračenja iz raznih uređaja kojih je sve više i više, te dok smo pretežno konzumirali zdravu, prirodno uzgojenu hranu, autizam je bio tek sporadična pojava.

Smatramo da je potrebno još puno istraživanja o čimbenicima koji utječu na razvoj autizma, kako bi se alarmantan rast mogao zaustaviti, no plašimo se da do toga neće doći bez da se na svjetskoj razini okrenemo prirodnijem i zdravijem načinu života.

Autorska prava© Matrix World 2011. do danas. Sva prava pridržana. Strogo je zabranjeno kopiranje, raspačavanje, ponovno objavljivanje ili izmjena bilo kakvog materijala koji se nalazi na blogu Matrix World bez prethodnog pisanog odobrenja dobivenog od uredništva Matrix World.